Obrada podataka koji se tiču vašeg zdravlja predstavlja ograničenje vašeg prava na privatni život.
Samo određeni ovlašteni korisnici podataka, kako je izričito navedeno u zakonu, mogu obrađivati zdravstvene podatke osoba, primjerice Zdravstvena inspekcija i Nacionalna zdravstvena služba. Više o nadležnim institucijama možete saznati u Zakonu o zaštiti prava pacijenata.
O ovom odjeljku
Ovaj odjeljak posvećen je prikupljanju, ispravljanju, ažuriranju, pohranjivanju, zadržavanju i brisanju vaših medicinskih podataka. Također možete pročitati više o otkrivanju i komuniciranju vaših medicinskih podataka.
Jesu li moji osobni podaci obrađeni zakonito?
Kako biste procijenili jesu li vaši medicinski podaci obrađeni zakonito i je li vaša privatnost u dovoljnoj mjeri poštovana, pogledajte pitanja u nastavku. Ako je u vašoj situaciji odgovor na jedno od ovih pitanja negativan, vaša je privatnost možda povrijeđena. U tom slučaju imate pravo žalbe. Pročitajte više o tome kako se žaliti.
Metoda obrade vaših medicinskih podataka mora biti dopuštena zakonom. Pravnu osnovu možete pronaći, primjerice, u Zakonu o zaštiti prava pacijenata ili u Općoj uredbi o zaštiti podataka. Ako obrada vaših podataka nije dopuštena zakonom, poduzeta radnja nije zakonita i možda je povrijeđeno vaše pravo na privatni život. U tom slučaju nema potrebe uzimati u obzir odgovore na druga pitanja.
Obrada vaših medicinskih podataka mora biti usmjerena na zaštitu drugih legitimnih interesa. Ti legitimni interesi mogu biti, na primjer:
- zaštita vašeg zdravlja
- zaštita javnog zdravlja, odnosno zdravlja drugih osoba
- dodjela javnih sredstava, kao što su invalidske mirovine i druge financijske potpore u kontekstu ekonomske dobrobiti zemlje
- medicinska znanost
- sprječavanje, istraga i progon za kaznena djela itd.
Ako obrada vaših medicinskih podataka ne služi legitimnom cilju, poduzeta radnja nije zakonita i moguće je da je vaše pravo na privatni život povrijeđeno. Nema potrebe uzimati u obzir nužnost i razmjernost korištenja vaših medicinskih podataka.
Metoda obrade vaših medicinskih podataka mora biti nužna i prikladna za postizanje legitimnog cilja. Tražene informacije moraju biti važne i relevantne. Za procjenu nužnosti treba postaviti sljedeća pitanja:
a) Jesu li podaci prikupljeni u prevelikoj mjeri u odnosu na svrhe za koje se prikupljaju i pohranjuju?
Medicinski podaci ne smiju biti prikupljeni u prevelikoj mjeru u odnosu na svrhe za koje se prikupljaju i pohranjuju te se ne smiju dalje obrađivati u druge svrhe koje nisu prvobitno određene. U tom je slučaju za daljnje radnje potrebna vaša privola.
primjer Ako se protiv liječnika vodi postupak zbog njegova nemara, nadležno tijelo prikupit će medicinske podatke o pacijentima liječnika kod kojih nije postupano sukladno njihovom zdravstvenom stanju. Tijelo će, međutim, prikupljati samo podatke koji su relevantni za postupak, odnosno o dijagnozi i liječenju koje je proveo određeni liječnik (a ne drugi liječnici ili ustanove) i to samo za relevantno vremensko razdoblje.
b) Koliko se vremena podaci čuvaju?
Kada medicinski podaci o vama koji se nalaze u bazi podataka ili registru više nisu potrebni za postizanje legitimnog cilja, te je podatke potrebno izbrisati.
primjer Zadržavanje staničnih uzoraka i otisaka prstiju pojedinca posebno je intruzivno s obzirom na količinu genetskih, identifikacijskih i zdravstvenih informacija koje su u njima sadržane.
c) Postoje li alternativne i manje restriktivne metode za postizanje legitimnog cilja?
Oba suprotstavljena interesa – vaše pravo na privatni život i legitimni interesi države ili drugih osoba – moraju biti međusobno uravnoteženi i mora se pronaći poštena ravnoteža. Mora postojati dovoljno argumenata zašto su u konkretnom slučaju tuđi interesi prevagnuli nad vašim pravima. Sudovi bi u postupku balansiranja postavljali sljedeća pitanja:
a) Koja je priroda i količina medicinskih podataka sadržanih u određenoj bazi podataka ili registru?
Na primjer, stanični uzorci i DNK imaju vrlo osobnu prirodu. Ako su vaši podaci posebno osjetljive prirode i/ili su pohranjeni u velikoj količini, vaše pravo na privatni život u većoj je mjeri ograničeno.
b) Koji je raspon tijela javne vlasti i drugih osoba koje imaju pristup pohranjenim podacima?
Ako je raspon relativno širok, vaše je pravo na privatni život u većoj mjeri ograničeno. Dotična institucija treba osigurati da samo one osobe navedene u zakonu mogu pristupiti medicinskim podacima pojedinaca.
c) Postoje li odgovarajuća i učinkovita jamstva protiv zlouporabe vaših medicinskih podataka od strane vlasti?
Pročitajte više o tome kako se žaliti i zaštititi u takvim situacijama.