Kazneno djelo
Govor mržnje može predstavljati kazneno djelo koje država može zakonito spriječiti ili kazniti. Hrvatski Kazneni zakon dopušta sankcioniranje govora mržnje kroz novčane kazne, rad za opće dobro ili lišenje slobode.
Da bi se kazneno djelo smatralo govorom mržnje, ono mora odgovarati opisu govora mržnje iz članka 325(1) Kaznenog zakona. Uz to, javno odobravanje, poricanje ili znatno umanjivanje genocida, ratnih zločina i zločina protiv mira i čovječnosti te zločina agresije smatra se kažnjivim govorom mržnje.
Nisu samo autori ti koji mogu biti proglašeni krivima u kaznenim predmetima koji uključuju govor mržnje. Odgovornima se mogu smatrati i oni koji su omogućili širenje i podržali poruku. Na primjer, oni koji su ponudili platformu objavljivanjem ili emitiranjem poruke.
Elementi govora mržnje u zločinima iz mržnje
Elementi govora mržnje ponekad se mogu uočiti prije, tijekom ili nakon počinjenja zločina iz mržnje, a država ima obvezu uključiti takve elemente u istragu.
U Hrvatskoj Kazneni zakon utvrđuje da se otegotnim okolnostima može smatrati svako kazneno djelo počinjeno s pristranim motivom prema pojedincu ili skupini zbog rasne, nacionalne, etničke ili vjerske pripadnosti žrtve. Tijekom rasprave, sud može pri donošenju odluke uzeti u obzir otegotne okolnosti, odnosno motiv pristranosti. Općenito, otegotne okolnosti mogu se primijeniti na sva kaznena djela utvrđena Kaznenim zakonom. To znači da u nekim slučajevima govor mržnje može pomoći u utvrđivanju da se zločin treba smatrati zločinom iz mržnje ili da postoje otegotne okolnosti.
primjer Ako svjedoci kažu da su prije napada na gej par čuli počinitelja kako izvikuje homofobne uvrede, to treba uzeti u obzir tijekom istrage i daljnjeg postupanja.
Pročitajte više o zločinima iz mržnje i razlikama između zločina iz mržnje i govora mržnje.