Svatko tko smatra da mu je povrijeđeno pravo na zaštitu osobnih podataka može se obratiti Agenciji za zaštitu osobnih podataka sa zahtjevom za zaštitu prava, o čemu Agencija odlučuje rješenjem.
Agencija za zaštitu osobnih podataka neovisno je tijelo koje nadzire provedbu Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) i obavlja poslove iz djelokruga i nadležnosti utvrđenih Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka.
Agencija je zadužena da odgovarajuća zaštita privatnosti (zaštita osobnih podataka), kao jedno od temeljnih ljudskih prava, postane općeprihvaćeno načelo rada svih koji prikupljaju, obrađuju i prenose osobne podatke.
Agencija izriče novčane upravne kazne za povrede odredaba Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka i Opće uredbe o zaštiti podataka.
Ako je novčana kazna izrečena pravnoj osobi s javnim ovlastima ili pravnoj osobi koja obavlja javnu službu, izrečena upravna novčana kazna ne smije ugroziti obavljanje te javne ovlasti ili javne službe.
Kaznene sankcije
Hrvatski Kazneni zakon propisuje sankcije za kaznena djela:
- povreda nepovredivosti doma i poslovnog prostora (čl. 141.),
- povreda tajnosti pisama i drugih pošiljaka (čl. 142.),
- neovlašteno zvučno snimanje i prisluškivanje (čl. 143.),
- neovlašteno snimanje slike (čl. 144.) i
- neovlaštena uporaba osobnih podataka (čl. 146.).
Ne postoje kaznene sankcije za situacije u kojima su vaši osobni podaci povrijeđeni ili u kojima ste vi prekršili nečije pravo na osobne podatke. U oba slučaja privatna tužba podnosi se nadležnom sudu u roku od tri mjeseca od dana kada je ovlaštena fizička ili pravna osoba saznala za kazneno djelo i počinitelja.
Građanski pravni lijekovi: naknada i isprika
Ako netko smatra da mu je vašom objavom povrijeđeno pravo na privatni život, najčešće ćete biti tuženi u građanskom postupku za pravnu zaštitu. To obično uključuje novčanu naknadu ili ispriku. Kada sudac odlučuje o vrsti pravnog lijeka ili visini naknade, dužan je osigurati razmjernost između ograničenja vaše slobode govora i zaštite tuđe privatnosti. Stoga, pri donošenju takve odluke sudac treba ocijeniti:
- svrhu otkrivanja privatnih podataka javnosti,
- težinu zadiranja u privatnost (primjerice, objavljivanje vrlo intimnih ili neugodnih fotografija ili otkrivanje privatnih, ali neutralnih činjenica o nečijoj lokaciji),
- uznemirenost prouzročenu osobi i
- iznos odštete dosuđen u sličnim slučajevima.