Posebna prava, slobode i zaštita medija prate i posebne dužnosti i odgovornosti.
Medijske slobode podrazumijevaju izvještavanje koje je utemeljeno na točnim činjenicama koje pruža pouzdane i precizne informacije poštujući etičke standarde novinarstva.
U ovom dijelu možete pročitati o obvezi medija da:
- pruža istinite informacije i provjerava točnost izvora,
- jasno razlikuju vijesti od mišljenja te da
- izbjegava korištenje grubog uvredljivog jezika prema pojedincu kada takva upotreba jezika nije opravdana.
Novinari su dužni davati istinite informacije, provjeravati činjenice i točnost informacija koje dobivaju od svojih izvora. Što je optužba ozbiljnija, to činjenice moraju biti točnije i pouzdanije.
primjer Ako novinar izvještava da je neka osoba počinila kazneno djelo ili učinila nešto protuzakonito, dužan je provjeriti jesu li izvori i činjenice točni i pouzdani.
Novinari ne bi trebali pretpostavljati istinitost izvora kao što su anonimna pisma ili izjave osoba koje su osobno uključene u spor o kojem izvještavaju. U takvim se slučajevima od novinara očekuje da provjere informacije, na primjer, konzultirajući druge dostupne izvore ili tražeći osobu o kojoj se radi za komentar.
iznimka Mediji ne moraju provjeravati svoje izvore i provoditi neovisna istraživanja ako svoju objavu temelje na službenim izvješćima ili drugim priopćenjima javnih institucija. Takve javno dostupne informacije mogu biti, na primjer, sudske presude, statističke informacije koje objavljuju državne institucije ili izjave dane na konferencijama za novinare.
Novinari trebaju napraviti jasnu razliku između vijesti i mišljenja koje iznose. To je bitno kako bi čitatelji mogli stvoriti vlastito mišljenje o temi.
Vijesti
Vijesti sadrže činjenice i podatke koji se mogu provjeriti. Informativne emisije stoga trebaju prenositi vijesti koje su istinite i koje sadrže informacije koje su provjerene i potkrijepljene dokazima.
Mišljenja
Mišljenja izražavaju misli, ideje, uvjerenja ili vrijednosne sudove medijskih tvrtki, izdavača ili novinara. Na primjer, mišljenja se mogu izraziti kao komentari na općenite ideje ili primjedbe na vijesti koje se odnose na konkretne događaje.
Mišljenja su uvijek subjektivna, zbog čega nije moguće provjeriti jesu li istinita ili točna. No, to ne znači da kritički stavovi o određenoj osobi ne trebaju imati nikakvu činjeničnu osnovu. Mišljenja koja nemaju dovoljno čvrstu činjeničnu osnovu mogu se smatrati pretjeranima i prekoračiti granice slobode izražavanja.
Što je dovoljno čvrsta činjenična osnova ovisi o ozbiljnosti optužbi i ocjenjuje se zasebno u svakom slučaju. Međutim, što je optužba ozbiljnija i preciznija, to bi činjenična osnova trebala biti točnija i pouzdanija.
primjer Ako novinar objavi vrlo ozbiljnu tvrdnju da političar zlostavlja djecu, svoje bi mišljenje trebao moći potkrijepiti čvrstom činjeničnom osnovom.
Novinari u izražavanju negativnog mišljenja ne bi trebali koristiti pretjerano uvredljiv jezik. Međutim, kada izvještavaju o temama od javnog interesa, dopuštena im je određena razina provokacije, pa čak i korištenje uvredljivog jezika ako je to nužno u kontekstu konkretnog izvješća.
primjer Nazvati nekoga „idiotom“ općenito ne bi bilo prihvatljivo za novinara. No, to bi se moglo opravdati u novinarskom tekstu koji je pisan kao kritički osvrt na poltički događaj.