Zločini iz mržnje kaznena su djela motivirana predrasudama i mržnjom prema određenim skupinama u društvu. Ovi se zločini razlikuju od ostalih zločina po motivu. Zločini iz mržnje mogu imati različite oblike.
Zločini i lakši prijestupi svakodnevna su pojava. Međutim, zločine i druge prijestupe koji iza sebe imaju pristrane motive treba shvatiti posebno ozbiljno jer su opasni za društvo u cjelini.
primjer Napad na muslimanski kulturni centar motiviran je mržnjom prema muslimanima.
Ako je počinjen zločin iz mržnje, država ne samo da ima pozitivnu obvezu aktivno i spremno istražiti zločin, već i dodatnu dužnost poduzeti sve razumne korake da razotkrije motive za počinjenje zločina. Također treba osigurati da osoba ili skupina pogođena zločinom ne izgubi povjerenje u vlasti koje je štite.
Zločini iz mržnje imaju veliki utjecaj na žrtvu jer im je meta identitet žrtve. Žrtva se zato osjeća ranjivom i ima veće psihičke posljedice. Zajednica koja dijeli karakteristike žrtve također može biti uplašena i zastrašena.
primjer Ako je napadnut muslimanske kulturni centar, postoji mogućnost da će se muslimanska zajednica izolirati otkazivanjem društvenih događaja, zatvaranjem džamija od javnosti i poduzimanjem drugih mjera da se zaštiti.
Zločini iz mržnje i ljudska prava
Zločini iz mržnje uglavnom pogađaju društveno ranjive skupine i mogu uzrokovati daljnje društvene podjele između te skupine i društva u cjelini. Iz tog razloga zločine iz mržnje ne treba tretirati kao obične zločine. Oni zahtijevaju posebne preventivne mjere i posebne vještine za učinkovito prepoznavanje, istragu i pružanja pomoći.
Propust da se ostvare prava žrtve može rezultirati povredom prava na život, zabrane neljudskog ili ponižavajućeg postupanja, prava na pošteno suđenje i zabrane diskriminacije.
O ovom odjeljku
U ovom odjeljku možete saznati koja se kaznena djela mogu smatrati zločinima iz mržnje te o različitim vrstama odgovornosti, statusu žrtve i kako dobiti pomoć.
Nauči više o: