U najtežim slučajevima zločin iz mržnje smatra se kaznenim djelom. Osoba koja je optužena za kazneno djelo naziva se „okrivljenikom”, a kaznena prijava ispituje se u kaznenom postupku.
Kaznena odgovornost odnosi se na kaznena djela kao što su namjerno nanošenje tjelesne ozljede, ubojstvo, prijetnja ubojstvom ili nanošenjem teške tjelesne ozljede, silovanje, i druga kaznena djela.
Proglašavanje počinitelja odgovornim za zločine iz mržnje pokazuje sposobnost države da provodi standarde ljudskih prava. Propust države da provede odgovarajući kazneni postupak i osudi počinitelja može rezultirati kršenjem ljudskih prava.
Kaznena odgovornost i ljudska prava
Pravo na život i zabrana neljudskog ili ponižavajućeg postupanja
Provođenje učinkovitog kaznenog postupka i pozivanje počinitelja zločina iz mržnje na kaznenu odgovornost osnovni je pravni lijek države za zaštitu prava žrtava i sprječavanje kršenja ljudskih prava. Ako nadležna tijela ne uspiju zaštititi žrtvu kroz provođenje učinkovite istrage, podizanje optužnice, suđenje i potencijalnu osudu počinitelja, to može rezultirati kršenjem prava na život ili zabrane neljudskog ili ponižavajućeg postupanja.
Zabrana diskriminacije
Zločini iz mržnje mogu se smatrati najekstremnijim oblikom diskriminacije. Propust države da dovoljno odlučno reagira na zločin iz mržnje može rezultirati kršenjem zabrane diskriminacije u kombinaciji s drugim ljudskim pravima.
Pravo na pošteno suđenje
Ako državne institucije koje istražuju zločin iz mržnje ili sudovi ne poštuju zakonom propisane procedure ili sudski postupci predugo traju, to može povrijediti pravo na pošteno suđenje.
Ljudska prava počinitelja u najvećoj se mjeri povezuju s pravom na pošteno suđenje.
O ovom odjeljku
Ovaj odjeljak Vodiča objašnjava koje se vrste kaznenih djela mogu počiniti u kontekstu zločina iz mržnje te kako se pozvati na odgovornost počinitelja.