U Hrvatskoj se video i audio nadzor smatraju posebnim istražnim mjerama ili intruzivnim mjerama. Koriste se u prevenciji kriminala unutar pravnog okvira nacionalne sigurnosti i provođenja zakona.
Ove mjere uključuju sustavni nadzor i snimanje vizualnih i auditivnih informacija radi prikupljanja dokaza, praćenja pojedinaca ili sprječavanja kriminalnih aktivnosti. Međutim, korištenje video i audio nadzora u kontekstu posebnih istražnih mjera podliježe strogoj pravnoj kontroli, posebice u pogledu zaštite ljudskih prava.
Za svaku provedbu ovih mjera potreban je temeljit sudski nadzor. Prije provedbe video i audio nadzora često su potrebni sudski nalozi ili ovlaštenja. Trajanje i opseg mjera predviđa da nadzor bude vremenski ograničen i usmjeren na određene pojedince ili aktivnosti.
Sve osobe koje su podvrgnute praćenju o tome trebaju biti naknadno obaviještene osim ako bi otkrivanje moglo ugroziti istragu.
Određene zakonske odredbe u Zakonu o kaznenom postupku ovlašćuju tijela javne vlasti da prikriveno nadziru privatna mjesta korištenjem video i audio tehnika.
Posebne istražne radnje
Tijekom posebnih istražnih radnji, tijela javne vlasti mogu primijeniti video i audio nadzor u privatnim prostorima u okviru kaznenog postupka ako:
- postoje valjani razlozi koji upućuju na to da bi snimke mogle sadržavati potrebne dokaze i
- samo ako ne postoje alternativni načini pribavljanja dokaza
- postoje utemeljene informacije o povezanosti pojedinih osoba s kaznenim djelom ili
- ako postoje prijetnje važnim interesima države, na primjer, državnoj sigurnosti
Video nadzor se vrši bez znanja nadziranih osoba.
O kakvom kršenju ljudskih prava može biti riječ?
Video i audio nadzor koji provode tijela javne vlasti predstavlja uplitanje u pravo na privatni život, odnosno njime se bilježi vaš lik i glas. Takvi trajni zapisi otkrivaju ne samo vaš identitet već i sadržaj vaših razgovora i aktivnosti koje ste obavljali. Međutim, samo nezakonito uplitanje može dovesti do povrede vašeg ljudskog prava na privatni život.
Je li radnja provedena zakonito?
Kako biste ocijenili je li istražna ili operativna radnja protiv vas provedena zakonito i je li vaša privatnost u dovoljnoj mjeri poštivana, pogledajte pitanja u nastavku. Ako je u vašoj situaciji odgovor na jedno od ovih pitanja negativan, vaša je privatnost možda povrijeđena. U tom slučaju imate pravo žalbe. Pročitajte više o tome kako se žaliti.
Radnja mora imati temelj u zakonu. U Hrvatskoj su istražne i operativne radnje navedene u Zakonu o kaznenom postupku koji sadrži:
- Zahtjeve koji se tiču uvjeta pod kojima se ove radnje mogu provesti. Tako je u slučaju istražnih radnji obično potrebna odluka istražnog suca ili državnog odvjetnika
- Postupak osporavanja poduzetih istražnih ili operativnih radnji. Pročitajte više o zaštitnim mjerama i kako se žaliti
Ako video i/ili audio nadzor nije dopušten zakonom, radnja nije zakonita i možda vam je povrijeđeno pravo na privatni život. Nema potrebe ispitivati druga pitanja.
Video i audio nadzor mora biti usmjeren na zaštitu drugih legitimnih interesa. Legitimni interesi obično uključuju:
- sprječavanje, otkrivanje i procesuiranje kaznenih djela
- sprječavanje nemira
- zaštitu drugih osoba
- zaštitu države od unutarnjih i vanjskih prijetnji
Ako poduzeta mjera ne služi legitimnom cilju, istražna ili operativna radnja nije zakonita i vaše pravo na privatni život može biti povrijeđeno. Nema potrebe ispitivati ostale kriterije zakonitosti.
Nadzor komunikacija trebao bi biti nužan i prikladan za postizanje legitimnog cilja. Moraju postojati stvarne činjenične indicije za sumnju da je osoba planirala ili počinila teška kaznena djela ili na drugi način ugrozila značajne interese države. Razlozi za tajni nadzor ne bi smjeli biti opći ili istraživački. Za procjenu nužnosti treba postaviti sljedeća pitanja:
- Jesu li prikupljeni dokazi relevantni, odgovarajućeg opsega i usmjereni na postizanje legitimnog cilja?
- Postoje li alternativne i manje restriktivne metode za prikupljanje potrebnih dokaza?
- Bi li utvrđivanje činjenica drugom metodom bilo neuspješno ili znatno otežano?
Oba suprotstavljena interesa – vaše pravo na privatni život i legitimni interesi države ili drugih osoba – moraju biti međusobno uravnoteženi i potrebno je pronaći pravednu ravnotežu. Tijela javne vlasti moraju ponuditi dovoljno argumenata zašto su u konkretnom slučaju interesi drugih prevagnuli nad vašim pravima i obrnuto. Pri tome treba procijeniti sljedeće:
1) Koliko je istražna ili operativna radnja bila intruzivna?
Razina intruzije može biti niža ili viša ovisno o različitim činjenicama. Primjerice, o mjestu na koje su skrivene video kamere postavljene u vašim prostorijama. Također je potrebno uzeti u obzir kojim su drugim nadležnim tijelima podaci priopćeni i pod kojim uvjetima.
2) Koliko su dugo radnje provođene?
Radi li se o maksimalnom trajanju koje je dopušteno zakonom i, ako da, jesu li vlasti dale dovoljno argumenata zašto je maksimalno trajanje bilo nužno? Jesu li radnje prekinute pa ponovno započete? U takvom slučaju, nadležna tijela trebaju opetovano procijeniti nužnost ponovnog pokretanja. Video i audio nadzor treba prekinuti čim više nisu ispunjeni uvjeti pod kojima je istražna ili operativna radnja bila dopuštena ili čim sama radnja više nije potrebna za postizanje legitimnog cilja.
3) Postoji li dovoljna razina zaštite od moguće zlouporabe radnji i dobivenih informacija?
Provedbu poduzete istražne ili operativne radnje treba procijeniti nadležno tijelo koje je u donošenju odluka neovisno od onih tijela koja provode radnje. Zakon mora osigurati učinkovit pravni lijek za osporavanje zakonitosti istražnih i operativnih radnji. Pročitajte više o tome kako se žaliti i zaštititi u takvim situacijama.
4) Jesu li snimke ili transkripti izbrisani čim više nisu bili potrebni za postizanje legitimnog cilja?
Zadržavanje takvih privatnih podataka dulje nego što je stvarno potrebno nije razmjerno.
Ako vlasti nisu uspjele ispravno uskladiti vaše interese s interesima drugih i stoga je uplitanje ozbiljnije nego što je bilo nužno, moguće je da je povrijeđeno vaše pravo na privatni život.