Nadzor komunikacija podrazumijeva prikupljanje, snimanje i pohranu vaših osobnih podataka koji se odnose na vašu komunikaciju putem telefona i e-pošte te korištenje interneta.
Aktivnosti nadzora mogu uključivati, ali nisu ograničene na:
- sustavno evidentiranje i čitanje poruka e-pošte
- spremanje pregledanih web stranica, uključujući datum, vrijeme i trajanje posjeta u privremenu memoriju
- snimanje i preslušavanje telefonskih razgovora
- analiza podataka radi donošenja određenih zaključaka, evidentiranje u određenim bazama ili kartotekama i pohranjivanje na određeno vrijeme
Svrha nadzora
Poslodavcima je, u načelu, dopušteno izraditi i provoditi politiku nadzora komunikacija jer ona može služiti legitimnom cilju. Takav legitimni cilj može biti, na primjer, zaštita poslovnih tajni poslodavca od nezakonitog otkrivanja konkurentskoj tvrtki, zaštita imovine poslodavca od prekomjerne upotrebe za osobne potrebe zaposlenika ili čak zaštita od krađe.
Informirani nadzor
Imajte na umu da vas je poslodavac dužan informirati o politici nadzora, a također imate pravo na pristup osobnim podacima koji su o vama prikupljeni u procesu nadzora. Međutim, u iznimnim slučajevima, otkrivanje takvih informacija i dobivanje vaše privole možda neće biti obavezni ako vaša upućenost u nadzor može komplicirati postizanje legitimnog cilja.
primjer Ako poslodavac sumnja da netko otkriva podatke povjerljive prirode, kao što su poslovne tajne, drugoj tvrtki ili krade inventar tvrtke, tajni nadzor osumnjičenih zaposlenika tijekom ograničenog razdoblja može predstavljati najprikladnije sredstvo za postizanje tog cilja.
Činjenica da vaš poslodavac snosi troškove usluga nadzora ili posjeduje nadzorne uređaje ne znači da ima punu kontrolu nad vašom privatnošću. Međutim, poslodavcima je dopušteno provođenje internih akata i politika o korištenju komunikacijskih uređaja i interneta od strane zaposlenika na radnom mjestu, uključujući, na primjer, blokiranje određenih web stranica.
O kakvom kršenju ljudskih prava može biti riječ?
Nadzor koji vaš poslodavac provodi na vašem radnom mjestu predstavlja zadiranje u vaše pravo na privatni život. Ipak, samo nezakonit nadzor može dovesti do povrede vašeg prava na privatni život. Imajte na umu da su zaštićene:
- Vaša komunikacija i korištenje interneta u izravnoj vezi s ispunjavanjem radnih obveza
- Vaše aktivnosti koje provodite u privatne svrhe, osim ako ste se složili s politikom nekorištenja radnog računala i telefona za privatnu komunikaciju i pretraživanje interneta
Je li nadzor komunikacija proveden zakonito?
Kako biste ocijenili je li nadzor komunikacija proveden zakonito i je li vaša privatnost u dovoljnoj mjeri poštovana, pogledajte pitanja u nastavku. Ako na jedno od ovih pitanja odgovorite negativno, vaša je privatnost možda povrijeđena. U tom slučaju imate pravo žalbe. Pročitajte više o tome kako se žaliti.
Nadzor komunikacija treba biti utemeljen u zakonu, odnosno može se provoditi samo u situacijama propisanim Općom uredbom o zaštiti podataka i Zakonom o radu.
primjer Vaš je poslodavac u skladu sa Zakonom o radu izradio interne akte koji nalažu da se telefonski razgovori s klijentima tvrtke snimaju i analiziraju u svrhu poboljšanja kvalitete usluga.
Ako praćenje komunikacija ne odgovara situacijama dopuštenim zakonom, poduzeta radnja nije zakonita i moguće je da je povrijeđeno vaše pravo na privatni život. Nema potrebe u obzir uzimati odgovore na ostala pitanja.
Nadzor komunikacija na radnom mjestu mora biti usmjeren na zaštitu drugih legitimnih interesa. Ti legitimni interesi mogu biti, na primjer:
- interes poslodavca da osigura sigurno i produktivno ispunjavanje radnih obveza svojih zaposlenika
- pravo poslodavca da zaštiti svoju imovinu od prekomjernog korištenja u osobne svrhe zaposlenika ili od krađe
- zaštita zdravlja zaposlenika
Nadzor komunikacija na radnom mjestu trebao bi biti nužan i odgovarati postizanju legitimnog cilja. Prikupljene informacije moraju biti važne i relevantne za postizanje cilja nadzora. Kako biste saznali je li nadzor komunikacija bio nužan, odgovorite na sljedeća pitanja:
a) Je li opseg nadzora bio prevelik? Odnosno, jesu li prikupljeni i dodatni podaci koji nisu nužni za zaštitu drugih legitimnih interesa?
Poslodavac može prikupljati i obrađivati samo one podatke koji se izravno odnose na pitanja koja poslodavac želi razjasniti. Podaci ne bi trebali biti velikog opsega. Tako, primjerice, ako je politika tvrtke snimanje telefonskih razgovora zaposlenika s klijentima kako bi se osigurala kvaliteta usluga tvrtke, snimanje vaših privatnih razgovora bez Vašeg znanja smatralo bi se pretjeranom radnjom koja ne odgovara prvotnoj svrsi.
b) Jesu li prikupljeni podaci dalje obrađivani u svrhe koje nisu prvotno određene?
Ako su vaši podaci obrađivani u svrhe drugačije od prvobitno utvrđenih, za to je bilo potrebno zatražiti vašu privolu.
c) Jesu li podaci čuvani duže nego što je potrebno?
Podatke treba čuvati samo vrlo ograničeno vremensko razdoblje, osim ako se ne koriste za određeni legitimni cilj, kao što je istraga incidenta. Podatke je potrebno obrisati nakon isteka određenog vremenskog razdoblja i/ili kada podaci više nisu potrebni za prvotnu svrhu.
d) Jesu li postojala alternativna i manje restriktivna sredstva za dobivanje potrebnih informacija?
Takvo sredstvo, na primjer, može biti zahtjev da zaposlenici sami izravno dostave relevantne informacije.
Potrebno je postići pravednu ravnotežu između dva suprotstavljena interesa – vašeg prava na privatni život i legitimnih interesa države ili drugih osoba. Mora postojati dovoljno argumenata za to što su u konkretnom slučaju interesi drugih prevagnuli nad vašim pravima i obrnuto. Sudovi bi u postupku balansiranja postavili sljedeća pitanja:
a) Koliko je dugo trajao nadzor? Je li provođen sustavno?
Ako je nadzor provođen sustavno i kroz relativno dug vremenski period, time je u većoj mjeri ograničeno vaše pravo na privatni život. Nadzor treba prekinuti odmah kada više nije nužan za postizanje legitimnog cilja.
b) Tko ima pristup podacima zaposlenika? Jesu li podaci otkriveni drugim osobama?
Vaši prikupljeni podaci trebali bi biti dostupni samo onim osobama na radnom mjestu čija je radna odgovornost povezana s nadzorom komunikacija i/ili obradom podataka zaposlenika. Ti se podaci mogu koristiti u disciplinskim ili drugim postupcima. Međutim, sadržaj komunikacija ne bi trebao biti odlučujući element u nalazima i ne bi trebao otkrivati identitet osoba te posebne okolnosti komunikacije.