Izravne žrtve zločina iz mržnje osobe su koje posjeduju karakteristiku protiv koje je zločin bio usmjeren.
Žrtva kaznenog djela je fizička osoba koja je kao neposrednu posljedicu kaznenog djela pretrpjela tjelesne i duševne boli, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda.
Kada počinitelj izabere žrtvu zbog karakteristika koje žrtva stvarno posjeduje i nad njom izvrši kazneno djelo, žrtva se smatra izravnom žrtvom. Zločini iz mržnje najčešće imaju izravne žrtve. Moguća je i suprotna situacija u kojoj počinitelj pogrešno vjeruje da žrtva posjeduje tu karakteristiku, ali to zapravo nije slučaj. To se naziva pogreškom u percepciji.
primjer Počinitelj koji je više puta objavljivao homofobne objave na društvenim mrežama zapalio je kućna vrata istospolnog para.
Iako zločini iz mržnje obično imaju jednu ili manji broj žrtava, žrtve se obično biraju na osnovi karakteristike koja ih veže za određenu skupinu, a ne na osobnoj osnovi. Treba napomenuti da zločini iz mržnje mogu predstavljati način slanja poruke ne samo žrtvi, već i široj zajednici kojoj ta žrtva pripada.
primjer Osoba je napadnuta nakon što je napustila misu u lokalnoj crkvi. Tijekom napada počinitelj je uzvikivao pogrde usmjerene protiv pravoslavne crkve. U ovoj situaciji počinitelj nije birao konkretnu osobu, već je nasumično odabrao člana određene zajednice.